Sezona je godišnjih odmora i nekako je još uvijek najbolja ljetna destinacija za mnoge odlazak na more. Kad krećemo na ljetovanje znamo da moramo platiti boravišnu taksu koju plaćaju i domaći i strani državljani koji se izvan prebivališta u turističkom mjestu koriste uslugama noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska ili turistička djelatnost. Ta boravišna taksa ili pristojba plaća se po ostvarenom noćenju i to u hotelima, apartmanima, kampovima… Plaća se cca 1 euro dnevno. Naravno, uvijek ima onih koji to izbjegavaju, noće na crno neprijavljeni, protiv čega se bore inspekcije.

Crno rentanje

Zagorje je privlačno za jednodnevni izlet, kupanje u nekim od brojnih toplica, ručak u seoskom ambijentu. Tu se i ne noći previše, a nikome ne pada na pamet plaćati boravišnu taksu kada odsjedne u nekoj kući, bilo prijatelja ili rodbine, što je na Jadranu sasvim normalno. No i Zagorje je turistička regija. Jasno je to da svatko tko dolazi u hotel mora platiti boravišnu taksu. No, vlasnici vikend kuća u Zagorju je ne plaćaju, a također su ´turisti´. Znamo kako kod nas postoji ogroman broj vikend kuća pa kad bi se od njih naplaćivala boravišna pristojba po osobi i po broju noćenja bio bi to znatan prihod.

Država je na neki način izašla u susret vlasnicima vikend kuća pa oni plaćaju samo paušal, čija varijanta im je puno prihvatljivija od boravišnu pristojbe. Ta druga varijanta plaćanja paušala dogovara se u turističkim uredima. U praksi je to malo teže provesti, jer se vlasnici vikendica čude zašto bi oni morali plaćati što spavaju u svojoj vikendici. A djelatnik TZ nema ovlasti ući u vikend kuću i tu ima velikih problema. Drugi problem je u turističkim mjestima gdje ne postoje TZ pa i u mjestima gdje postoje TZ, a gdje postoji tzv. crno rentanje. Toga ima u svim turističkim zagorskim mjestima u kojima prednjače Stubičke i Krapinske Toplice, a gdje ljudi uredno lijepe plakate o iznajmljivanju soba na drveće, pa čak i čekaju u blizini smještajnih objekata, na željezničkim i autobusnim stanicama i vuku goste za rukav. Ako netko i ima saznanja da određena osoba drži ilegalno gosta u svojoj kući i prijavi ga, inspekcija im često progleda kroz prste. Tako je u praksi, dok nam je općenito o boravišnim pristojbama nešto više rekla direktorica Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije Sanja Škrinjar.

Kategorizacija mjesta

Ona kaže kako se boravišna pristojba plaća tijekom cijele godine i to po kategorizaciji mjesta.

- Turistička mjesta proglašavaju se i razvrstavaju u razrede. Postoji A, B, C, D razred i prema razredima se plaća i boravišna taksa – rekla je direktorica navodeći primjer Stubaka koji spada u A razred i tu se plaća boravišna taksa po osobi noćenja sedam kuna. Desinić i Hum na Sutli spadaju u D razred. U A razred spadaju i Krapina, Krapinske i Tuheljske Toplice i Marija Bistrica. Pregrada je razvrstana u D razred i noćenje po osobi tamo stoji četiri kune – objasnila je Škrinjar.

U B razredu u koji spada Kumrovec boravišna taksa je šest kuna, naselje Gornja Stubica spada u C razred i boravišna pristojba iznosi 5 kuna. To su cijene boravišne pristojbe u sezoni, dok u predsezoni i posezoni, te izvan sezone pristojba je niža za dvije do tri kune. Uredbu o utvrđivanju boravišne pristojbe za 2008. donijela je Vlada Republike Hrvatske. Boravišna taksa se plaća u sklopu računa u hotelu i za to ima posebna stavka.

- Ona se automatski dijeli na tri dijela i tako je to svugdje gdje postoje Turističke zajednice općina i gradova. Tako 65 posto iznosa boravišne takse ide TZ u kojoj se nalazi turistički objekt, od čega 30% ide u općinski ili gradski proračun, 10 posto TZ županije i 25 posto TZ Hrvatske. Ako se gost turist smjesti primjerice u Termama Jezerčica, onda 65 posto te pristojbe ide TZ Donja Stubica, 10 posto ide TZ KZŽ i 25 posto TZ Hrvatske - pojasnila je Škrinjar na primjeru i dodala kako je problem kod onih gradova u kojima nema Turističkih ureda.

Naime, u mjestima u kojima nema TZ boravišna taksa se ne dijeli već sve ide u kasu TZ Hrvatske. Takav primjer je Zabok koji nema TZ, spada u D razred. Prema nekim informacijama, TZ u Zaboku bi se trebala otvoriti. Škrinjar je navela primjer Velikog Trgovišća koje nema TZ, a ima hotel SE-MI koji je vrlo visoko posjećivan, a sva sredstva od boravišne takse idu TZ Hrvatske.

Da posjet i noćenja u našoj županiji rastu potvrdili su u TZ naše županije gdje je u prvih šest mjeseci broj noćenja porastao u odnosu na lani. To su samo registrirani turisti, dok o broju onih ilegalnih nemamo saznanja.