S Početkom ove godine turizam i ugostiteljstvo, dječja hrana, šećer i ulje i neki slični proizvodi, koji su se do sada oporezivali stopom PDV-a od 10 posto, oporezuju se međustopom PDV-a od 13 posto, porezni obveznici za sve vrste dohodaka morat će primjenjivati novi jedinstveni obrazac poreza, prireza i doprinosa - JOPPD obrazac, građani sa stambenim kreditima vezanim uz švicarski franak mogu očekivati nešto nižu ratu, a u slučaju gradnje jednostavnije bi trebali doći do potrebne građevinske dozvole.

Naime, s 1. siječnja 2014. na snagu stupa niz zakonskih izmjena ili novih zakona pa tako počinje primjena nekih odredbi izmjena Zakona o PDV-u, kao i zakona o porezu na dohodak i na dobit, na snagu stupaju izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju, o tržištu kapitala, a od danas su na snazi i novi zakoni o gradnji, prostornom uređenju i građevinskoj inspekciji, itd.

Nema više izbjegavanja plaćanja kazni!

Nema više izbjegavanja plaćanja prekršajnih kazni, na snagu je stupio registar neuplaćenih kazni, a ako se u njemu nađete, nećete moći registrirati auto ili produžiti vozačku dozvolu. Druga izmjena tiče se plaćanje kazni.

"Građanima se često događa da nemaju novac kod sebe, a imamo tu mogućnost 50 posto plaćanja. Sada to širimo na tri dana nakon počinjenja prekršaja. Što je još važnije, oni građani koji su, primjerice, snimljeni na autocesti te dobili doma uplatnicu, do sada su je morali platiti u 100-postotnom iznosu. Ako ne osporavaju prekršaj, sada također u roku tri dana mogu platiti iznos od 50 posto", naglasio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

Povećava se PDV!

Izmjenama Zakona o PDV-u propisano je povećanje međustope PDV-a s 10 posto na 13 posto i tom se međustopom od 1. siječnja oporezuju šećer, jestiva ulja i masti, dječja hrana, isporuka vode, ulaznice za koncerte te časopisi koji izlaze periodično, kao i časopisi za kulturu i umjetnost, a to je i stopa PDV-a za ugostiteljstvo i turizam.

Povećanjem međustope PDV-a na 13 posto godišnje će se, prema analizama Vlade, proračunski prihod povećati za oko 600 milijuna kuna.

Prodajete li stan veći od 50 kvadrata više ga ne smijete oglašavati bez energetskog certifikata. Kazne se kreću se od 5 do 10 tisuća kuna.

Novosti ima i na području socijalnih davanja. Svatko tko nema dovoljno prihoda za život i tko ga ne može ostvariti prodajom imovine, ima pravo na zajamčenu minimalnu naknadu od najviše 2.900 kuna. Cilj nije ušteda, pojašnjava ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić, nego pravednija raspodjela sredstava.

"Da s ovim novcima s kojima u ovom trenutku raspolažemo da u tom trenutku možemo puno više i bolje ciljati prema onima koji doista jesu ugroženi, a samci jesu najugroženiji".

A kako bi se, između ostalog, i učinkovitije 'češljalo' korisnike socijalnih pomoći, umjesto dosadašnjih šest, od danas je na snazi jedan elektronički obrazac koji će sadržavati svako primanje građana, a sve financijske transakcije bit će zabilježene na serverima. U novom poreznom obrascu morat će biti upisane i dnevnice za službena putovanja, ali i desetak drugih neoporezivih isplata.

"Neoporezivi dio je neoporezivi dio i nemamo namjeru to dodatno oporezivati, ali želimo imati jasnu sliku koliko je toga u državi", pojasnio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Planirate li gradnju, više vam ne treba građevinska i lokacijska dozvola, od danas je na snazi E-građevinska dozvola, izdaje se elektroničkim putem, a vrijedi tri godine.

Novosti ima i za obrtnike kojima se članarina u HOK-u obračunava prema jedinstvenoj osnovici i može iznositi najviše 44 kune.

Povlaštene mirovine veće od 5000 kuna od danas su manje za 10 posto. Izuzeti su vojni invalidi, djeca poginulih branitelja te oni koji su radili s azbestom. I ništa manje važno od kraja ovog ili početka idućeg mjeseca cijene goriva moći će se po uzoru na EU mijenjati na dnevnoj bazi, regulirat će ih tržište, a ne kao dosad pravilnik Ministarstva gospodarstva svaka dva tjedna.

"Očekujemo da će tržišna konkurencija distributerima stvoriti mogućnosti za veće investicije jer nemaju limit koji ih je držao postojećim pravilnikom", istaknuo je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Građanima niže rate kredita u švicarcima!

S početkom 2014. na snagu stupaju i izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, koje bi trebale donijeti i nešto nižu ratu građanima koji imaju stambene kredite vezane uz švicarski franak.

Sukladno tim izmjenama kamatna stopa za stambene kredite u 'švicarcima', kod kojih je tečaj franka aprecirao za više od 20 posto u odnosu na ugovoreni tečaj na dan korištenja kredita, iznosit će 3,23 posto.

Ta je kamatna stopa određena na temelju izračuna HNB-a, prema kojem prosječna ponedirana kamatna stopa u 13-godišnjem razdoblju na stambene kredite vezane uz švicarski franak iznosi 4,62 posto, na što je zakon predvidio 30 postotni diskont, što znači kamatnu stopu od 3,23 posto.

Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju uz ostalo definiraju i parametre za promjenu ugovorene promjenjive kamatne stope, maksimalno dopuštene kamatne stope na stambene kredite te ostale potrošačke kredite.

Banke su također obvezane da u slučaju umanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja po tekućem računu (tzv. minusa) klijenta o tome obavijeste najmanje 30 dana prije.

Na snagu je s današnjim danom stupio i novi Zakon o kreditnim institucijama kojemu je, u skladu s regulacijom na razini EU, cilj da banke u dobrim vremenima osiguraju sredstva koja bi im jamčila stabilnost za vrijeme krize, a da se teret sanacije u slučaju propasti prebaci na vlasnike i vjerovnike. Ako to ne uspije, sanacija bi se prebacila na zajedničke rezervne fondove i tek na kraju na državu, odnosno porezne obveznike.

Novim se Zakonom uvode i strože mjere kontrole banaka, a glavna novina je definiranje obveze održavanja potrebnog kapitala kroz više različitih razina, tzv. zaštitnih slojeva kapitala.

Na snagu s 1. siječnja 2014. stupaju i izmjene Zakona o tržištu kapitala kojim se želi postići pojačani nadzor institucija, kao i Zakon o Vijeću za financijsku stabilnost kao međuinstitucionalnog tijela koje oblikuje makrobonitetnu politiku RH.

Građanima koji u ovoj godini uplaćuju stambenu štednju država za te uplate neće dati državni poticaj. Naime, izmjenama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje propisano je da se na uplate u 2014. godinu neće isplatiti državni poticaj koji iznosi 10 posto od uplaćenih uloga stambene štednje.

S prvim danom 2014. na snagu stupaju i novi zakoni o gradnji, prostornom uređenju i građevinskoj inspekciji, koji donose jednostavnije administrativne korake koji prethode gradnji.

Zakon o gradnji uvodi jednu dozvolu - građevinsku, koja će se izdavati na temelju minimalne dokumentacije, a vrijedit će tri godine, odnosno u tom će se roku morati započeti gradnja. Vlasnicima novih objekata Zakon nameće obvezu uređenja fasade i okoliša u razdoblju od pet godina za obiteljske kuće i do 10 godina za složene građevine, a ne ispoštuju li to prijeti im kazna od 3.000 kuna mjesečno.

S početkom ove godine jedna institucija prestala je s radom - nakon 15 godina ukinut je Državi inspektorat kao posebna institucija.

Inspektorat je ukinut izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, koje su danas stupile na snagu. Poslove Državnog inspektorata i oko 780 njegovih zaposlenika preuzima pet ministarstava - financija, gospodarstva, rada i mirovinskoga sustava, poljoprivrede i turizma.