Prethodni članak
Sljedeći članak

"Dajte nam kajkavski u školi"


Učenici Osnovne škole Sveti Križ Začretje na početku školske godine kao svoj projekt izabrali su temu pod nazivom Za


Učenici Osnovne škole Sveti Križ Začretje na početku školske godine kao svoj projekt izabrali su temu pod nazivom Zavičajni govor - izborni predmet u našoj školi . Ukupno 25 učenika osmih razreda polazi dodatnu nastavu iz hrvatskog jezika i povijesti s ciljem uvođenja kajkavskog u školsku nastavu i njegovog njegovanja i čuvanja.

Što kažu đaci?

- H jesen smo se okupili na dodatnoj iz povijesti i iskali sme temu teru bi obrađivali. Zebrali smo si kajkavsko narječje jer mislimo da je zapostavljeno v odnosu na druga narječja i da ga se se manje govori i jednostavno zaboravlja se taj kajkavski. Pripomogli bi temu da se on ne zaboravlja. Cilj našeg projekta je da uvedemo kajkavski jezik kao izborni predmet u našoj školi i širom Zagorja da bi se njegoval, razvijal i da bi se se više govoril u našim školama kaj se ne bi zaboravljal - govori nam o projektu Antun Profeta.

Učenici su u sklopu projekta krenuli u istraživanja i razgovore s ljudima koji imaju slične ideje.

- Bili smo pri Kajkaviani u Stubičkom Golubovcu, razgovarali s gospođom Nevenkom Gregurić koja nam je dala par savjeta. U školi nas je posjetil dr. Rajko Fureš. On nam je isto ispričal kakvim se projektima bavi njegova udruga i dal nam savjete - veli nam Antun.

Da bi projekt bio uspješan treba se napraviti i mali rječnik kajkavskih riječi.

- Imeli smo velike muke pri delanju tega rječnika jer pri pune slov nisme se mogli zmisliti dost riječi na te slove tak da je rječnik još uvek čist na pol, a deca kojoj ostavljamo taj projekt sljedeće ljeto oni ga moraju napraviti kak spada. H temu nam je pomogla naša vučiteljica z hrvatskog jer teri od nas su prvi put čuli neke riječi, a kaj značiju to se nismo si skup ni mogli zmisliti. I drugi vučitelji su deci z menjih razreda pomogli, pa smo pribrali dost riječi za taj rječnik. U školi smo postavili kaštulu h koju su deca stavljala svoje prijedloge i mišljenja. Si se slažeju s nama i podržavaju nas da se uvede kajkavski, tak da ak bumo uveli sljedeće ljete, ak nas si općinari podržiju mogli buju ga vučiti si od petog do osmog razreda - objasnila nam je Sunčana Sinković.

Marko Šoštarić smatra kako bi se za koju godinu kajkavski mogao uvesti u škole.

- Za par ljet tek, ne sad. Ak budeju i druga deca nastavila kaj smo mi započeli onda bude sigurno - veli Marko.

Podršku za projekt dobili su i od Radija Kaj, a pokazat će ga i u školskom listu Krijesnica .

- Mislime da se bu kajkavski uvel u našu školu kak izvannastavna aktivnost ak ni Ministarstvo prosvjete ni lokalna zajednica ne bi imeli sluha. Ispitali smo mogućnost ak ne bi dobili suglasnost ministarstva da nam to financira lokalna zajednica - rekao nam je Matija Jelenić.

Podrška učiteljica

Učenicima u radu pomažu voditeljice projekta učiteljica hrvatskog Barbara Zdešić, pedagoginja Nevenka Sinković i učiteljica povijesti Ksenija Mihelec.

- Želimo njegovati naš jezik jer ispada da ga se sramimo, da je zapostavljen i u medijima i da ga sve više učenici, pa i svi polako zaboravljaju. Krenuli smo na jesen, ali ideja je od kad su još bili u petom-šestom razredu jer su stalno inzistirali da bi se i na satu i na odmoru htjeli razgovarati na kajkavskom jer što ih stalno forsiramo štokavski. No, znate da je štokavski naš književni, standardni jezik kojim se mora govoriti u školi, što opet ne znači da se tim jezikom ne bi mogli razgovarati na odmoru, kod kuće, bez da se sramimo. Na taj način ga ne bi zaboravili - smatra učiteljica Mihelec.

- Mi smo na hrvatskom krenuli s malim rječnikom i to nam je uistinu bilo teško jer djeca gotovo da i ne znaju više kajkavske riječi. Ne samo to, nego ne znaju niti misliti na kajkavskom. Oni jednostavno prevode rečenicu i konstrukciju bi željeli prevesti od riječi do riječi što se ne može ni u jednom jeziku, pa tako ni u našem kajkavskom. Potrudili su se, pitali doma, zapisivali i prikupili smo po školi dosta riječi. Puno njih nisu ni razumjeli, smijali su se i bile su im neobične jer ni u našim domovima više se ne priča starim kajkavskim narječjem već se sve skupa miješa, tako da morate bake i prabake pitati da bi se našle one izvorne riječi - veli učiteljica Zdešić.

Mali Začretjani imaju volju i želju uvesti kajkavski u školsku nastavu i u tome ih treba podržati jer svi zajedno moramo čuvati svoju kulturu, tradiciju i dobri stari zagorski kaj.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook