Prethodni članak
Sljedeći članak

[BAŠ SE VESELIMO] Stiže nam proljeće!

Mi smo proljeće jedva dočekali, i želimo mu dobrodošlicu. Nek bude toplo i šareno, jer kada dođe proljeće, sve postane ljepše.


U srijedu 20. ožujka u 22.58 sati astronomski stiže proljeće i traje do 21. lipnja. Dan i noć traju podjednako dugo. Još iz školskih dana sjećamo se i naučili smo da proljeće počinje 21. ožujka, no već 20-ak godina ono 'kuca' 20. ožujka. Proljeće je najkasnije, dakle 21. ožujka, u prošlom ciklusu počinjalo početkom 20. stoljeća, pa se tako i moglo dogoditi da u razdoblje najvećeg zamaha školstva, dakle i procvata pismenosti i općeg obrazovanja, a u drugoj polovini tog stoljeća i zamaha informatičkog društva, uđemo s podatkom da proljeće počinje 21. ožujka – što je postalo neko opće mjesto, a vjerojatno i stvar našeg »komoditeta« kojeg se sada nerado odričemo. Dodajmo odmah da će tako počinjati do pred sam kraj ovog stoljeća, kada se sprema započinjati čak i ranije – 19. ožujka, pojasnio je meteorolog Jurica Miljak.

Inače, postoje dvije različite metode za određivanje početka i kraja godišnjih doba – astronomska i meteorološka metoda. Meteorolozi se vode meteorološkim sezonama, koje se temelje na godišnjim padanjima i rastu temperature te stanju atmosfere. Meteorološka sezona koordinira s kalendarom kako bi godišnja doba podijelila na četiri tromjesečna godišnja doba. Ovim sustavom proljeće počinje 1. ožujka i traje do 31. svibnja. Druga metoda izračunavanja godišnjih doba se temelji na astronomskim sezonama. Oni se odnose na položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce, uzimajući u obzir ravnodnevicu i solsticij. Tehnički rečeno, astronomski kalendar utvrđuje godišnja doba prema tome kad Zemljina rotacijska os bude na 23,5 stupnjeva u odnosu na orbitu oko Sunca. Razlog zbog kojeg prvi dan proljeća nije uvijek isti dan je nesavršenost našeg kalendara i eliptičnost Zemljine rotacijske osi.

Postoje tri razdoblja kroz proljeće: pretproljeće počinje u vrijeme pojavljivanja proljetnica, često zvanih "vijesnici proljeća";rano proljeće razdoblje je kad se pojavljuju cvjetovi i listići na drveću, a pravo proljeće razdoblje je u kojem lista mnoštvo listopadnog drveća. Najpoznatiji vijesnici proljeća su kockavica, šumarica, šafran, visibaba i jaglac. U starom se Rimu prvi dan proljeća slavio kao početak jedne nove godine. Davno prije Rimljana, Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja,stvaranja i rađanja nečeg novog. Dobar primjer za to je popularna građevina Stonehenge. On je konstruiran na jedinstven način, pa se tako u zoru prvog dana proljeća Sunce izdiže točno iznad menhira. U staroj Grčkoj početak proljeća je označavao Dionizovo ponovno rođenje.

 

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook