Prethodni članak
Sljedeći članak

MOŽE LI HRVATSKI TURIZAM 365?: 'Moramo težiti izvrsnosti i zadržavanju autentičnosti, ali i kreirati nove sadržaje'

Turistički stručnjaci, hotelijeri, političari i brojni drugi gosti sudjelovali su na ovogodišnjoj konferenciji posvećenoj razvoju cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj

U zagrebačkom hotelu Sheraton održana je druga po redu konferencija Može li hrvatski turizam 365 u organizaciji tvrtke Julius Rose. Kako je rečeno na samom početku, cilj konferencije je identificirati potencijale, mogućnosti, pozitivne prakse i rješenja za razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj, upoznati uspješna iskustva i prakse susjednih zemalja, Razviti prijedlog hrvatskog koncepta razvoja kontinentalnog turizma uz aktivno sudjelovanje predstavnika ključnih turističkih i gospodarskih institucija i poslovnih subjekata iz Hrvatske te stručnjaka iz regije te predstaviti rješenja za osiguranje tražene kvalitete i inovativnosti na svjetskoj razini.



Organizatorica konferencije Ivana Kolar pozdravila je sudionike konferencije i sve prisutne. - Velika mi je čast i zadovoljstvo pozdraviti ih na početku drugog koraka konferencije Može li hrvatski turizam 365. Posebno mi je drago što smo i ove godine okupili predstavnike vrlo različitih poslovnih subjekata i institucija. Među nama su direktori i voditelji hotela, vlasnici OPG-ova, iznajmljivača, vlasnici i upravitelji restorana, direktori te voditelji turističkih agencija, ravnatelji toplica, muzeja, načelnici, predstavnici udruga i institucija te marketinški stručnjaci i odvjetnici što na turističkim konferencijama i nije slučaj, a upravo smo svi mi potrebni kako bi se u nekoj destinaciji stvarne promjene i dogodile – naglasila je Kolar dodajući kako je zajedništvo ono što je potrebno za stvaranje destinacije, a upravo je to bio i jedan od zaključaka prošlogodišnje konferencije. Drugi je zaključak bio to da se hrvatski turizam mora i može razvijati cjelogodišnja ponuda. - Posljednjih godina sve se više govori o cjelogodišnjem turizmu, a mnogi projekti krenuli su u realizaciju. Vidljivo je to u promotivnim aktivnostima i sve većem broju manifestacija. Izgleda da smo na dobrom putu, no još je veliki dio pred nama. Još uvijek su vrhunski hoteli, kampovi i drugi smještajni kapaciteti velik dio godine prazni jer mislimo da ovisimo o plažama i suncu, no nije tako. Sve više ima prekrasnih primjera hrabrosti da se krene u manje ugodnu zonu, manje ugodnu po pitanju rada, truda i zarade. Kultura i sport zasigurno su proizvodi kojima možemo odmah prizvati goste da nas posjete i u nekom drugom dijelu godine ili u drugom području Hrvatske. Zdravstveni turizam potencijal je kojeg treba razvijati po uzoru na uspješne. Slovenija, Austrija, Mađarska, Portugal, Bosna i Hercegovina zemlje su u kojima možemo pronaći motiv i vjeru da je moguće ostvarivati izvrsne turističke rezultate izvan sezone u Hrvatske – istaknula je Ivana Kolar uz riječi da su preduvjeti za to razvoj novih proizvoda uz zadržavanje autentičnosti, kreiranje novih doživljaja te izvrsnost u svakom segmentu.



Na samom otvorenju govorio je i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović dodajući da je važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo. - U hrvatskom BDP-u udio turizma je oko 17 posto i baš zato moramo s posebnom pažnjom pristupiti njegovom daljnjem razvoju. Često znam reći da je to i dobro jer pokazuje koliko snažno imamo turističku industriju, a s druge pak strane to nije dobro jer puno ovisimo o turizmu. Naša turistička ponuda ne smije se svesti na sunce i more, a zarada od turizma ne smije ovisiti o vremenskim prilikama. I u javnom i u privatnom sektoru moramo raditi intenzivno, naročito u godinama koje slijede koje će biti izazovne te gdje će zbog oporavka konkurentskih tržišta, a tu prije svega mislim na Tursku i Grčku, biti izazovne za hrvatski turizam čak i u onim mjesecima u poznatim i jakim destinacijama gdje smo navikli na rast – rekao je Burilović i dodao kako sustavnim pristupom turizmu možemo doskočiti mnogim problemima cjelokupnog gospodarstva. Burilović napominje kako se intenzivnije mora poraditi na povezivanju kontinentalne južne Hrvatske, ali i poraditi na obrazovanju kadrova.



Da turizam ovisi o nizu čimbenika, poput geopolitičkih događanja, vremenskih prilika i brojnih vanjskih čimbenika, Gordana Deranja predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca . - Čak i ako sve radimo kako treba, godina može podbaciti te to utječe na gospodarstvo. Konkurencija je velika, a zahtjevi gostiju sve složeniji. Hrvatska je svoju turističku ponudu razvila na prirodnim ljepotama no to odavno nije dovoljno jer današnji gost traži druge sadržaje te vrijednost za novac – napomenula je Deranja uz riječi kako se turizam mora rasterećivati više nego dosad. Odluke o povećanju ili uvođenju novih nameta moraju se donositi pažljivo i u suradnji s turističkim djelatnicima jer kada ih se ignorira, donose se loši zakoni, smatra Deranja.

Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu turizma, istaknuo je kako hrvatski turizam može 365. Naglasio je kako je turizam glavna gospodarska grana u Republici Hrvatskoj te kako je politika Vlade vrlo ozbiljno usmjerena na njega. - Turizam u Hrvatskoj nije samo sunce i more, a da je to tako govore i rezultati nekih istraživanja koji kažu kako negdje oko 50 % dolaska ovisi o suncu i moru, a prije nekoliko godina ta je brojka bila 70 – ak % - istaknuo je Matušić dodajući da smo na pragu još jedne rekordne turističke sezone. – Do današnjeg dana bilježimo 17,6 milijuna dolazaka i gotovo 100 milijuna noćenja – naglasio je državni tajnik ističući kako je najveći rast u turizmu zabilježen izvan ljetnih mjeseci. - Važnu ulogu u razvoju turizma imaju i centri kompetentnosti koje ćemo ustrojiti u Dubrovniku, Splitu, Opatiji, Puli, Zaboku i Osijeku koji će značiti iskorak u edukaciji i stvaranju kvalitetne radne snage – zaključio je Frano Matušić.



Nakon samog otvorenja održan je Ministarski forum na kojem su sudjelovali ministar gospodarskog razvoja i tehnologije Republike Slovenije Zdravko Počivalšek, ministar turizma i zaštite okoliša Albanije Blendi Klosi, ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore Pavle Radulović te državni tajnik Frano Matušić. Raspravom je moderirao Mislav Togonal, a sugovornici su istaknuli prednosti svoje turističke ponude, probleme s kojima se susreću, ali i ideje koje imaju za predstojeće razdoblje.



Počivalšek je istaknuo kako Slovenija 50 % noćenja ostvaruje kroz četiri sezonska, ljetna mjeseca, no kako već nekoliko godina vode ciljanu i osmišljenu promociju svoje turističke ponude. – Utvrdili smo strategiju turizma za vrijeme pred nama, a moram reći da su nam dva najvažnija stupa turizma terme i planine – istaknuo je Počivalšek. Crnogorski ministar turizma Pavle Radulović kako su oni prvo razvili turizam u sezoni, a sada, korak po korak kreću s razvojem izvansezonskog turizma što im, kako je rekao, za sada dosta dobro ide. – Posebno smo ponosni što smo već dvije godine za redom lider u regiji kada su u pitanju dolasci gostiju za vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana – istaknuo je Radulović. Državni tajnik Matušić kroz panel raspravu spomenuo je zanimljivu ideju o CRO vaučerima. Riječ je, naime, o ideji da poslodavac na jednu karticu dio prihoda uplaćuje radnicima što bi oni mogli iskoristiti za godišnji odmor u kontinentalnoj Hrvatskoj za vrijeme trajanja sezone ili na obali u pred ili post sezoni. Albanski je pak ministar Klosi istaknuo kako je posebnost Albanije netaknuta priroda št nastoje zaštititi i promovirati.



Na konferenciji su kroz dan održane još i brojne druge diskusije. Na jednoj od njih, onoj o razvoju destinacija i novih proizvoda sudjelovao je i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar. U sklopu konferencije pričalo se još i o utjecaju kulture i sporta na razvoj turizma kroz čitavu godinu, zatim kako iskoristiti popularnost Hrvatske u turizmu 365, a Adam Ruszinko, Predsjednik Udruge za zdravstveni turizam Mađarske podijelio je mađarska iskustva o cjelogodišnjem turizmu.






Još članaka iz "Turizam"

Facebook

Od 16:00 sati za sve skupine vozila otvorena je autocesta A6 Rijeka-Zagreb. Iz smjera unutrašnjosti prema Dalmaciji te obrnuto, kamioni s prikolicama i tegljači s poluprikolicama mogu prometovati autocestom A1 do čvora Sveti Rok i dalje drža...

 
iz valute
u valutu

Tečajna lista služi isključivo u informativne svrhe i podliježe promjeni bez prethodne najave. Zagorje.com ne može jamčiti točnost tečajne liste koju koristi konverter. Prije provođenja stvarnih transakcija potrebno je provjeriti trenutni tečaj kod službene ustanove. Tečajna lista dohvaćena je prema online podacima Hrvatske narodne banke.

mojtv.hr - kompletan tv program