LJESTVICA RAZVOJNOG POTENCIJALA: Zabok među gradovima, a Zlatar Bistrica među općinama imaju najbolje potencijale za razvoj
Zabok zauzeo 7. mjesto na ljestvici razvojnog potencijala uz bok Dubrovniku, Poreču i Solinu, dok je Zlatar Bistrica, kao najbolje rangirana zagorska općina, zauzela 90. mjesto.
Vodeća londonska tvrtka Adcor Corporation LTD. provela je istraživanje pod nazivom Razvojni potencijal hrvatskih gradova i općina. Razloga za optimizam i daljnji napredak imaju gradovi Zabok i Krapina, te općina Zlatar Bistrica.
Na ljestvici razvojnog potencijala hrvatskih gradova i općina, a koja nam pokazuje kako su razvijeni gradski ili općinski prirodni, društveni i privredni faktori u odnosu na druge gradove i općine svoje pozicije, bilo visoke, bilo niske našle su ukupno 32 jedinice lokalne samouprave, među ukupno njih 556.
Kako navodi londonska tvrtka Adcor Corporation LTD. svrha ljestvice nije takmičenje, već stimulacija lokalnim upravama kako bi iste počele što racionalnije iskorištavati svoje potencijale, a samim tim sve se manje oslanjati na pomoć države i stranih institucija.
Zabok najbolje rangiran
Iako je zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek često naglašavao da Zabok prednjači pred svim gradovima i općinama u našoj županiji kada je gospodarski i društveni razvoj u pitanju, mnogi su njegove izjave pobijali. Sada je njegove tvrdnje potvrdila i londonska tvrtka Adcor Corporation koja je Zabok smjestila na visoko 7. mjesto ljestvice razvojnog potencijala.
Valja reći da je Zabok najbolje rangirana jedinica lokalne samouprave naše županije, a ispred njega su Kostrena, Korčula, Dubrovnik, Poreč, Konavle i Solin. Gradonačelnik Hanžek rekao nam je da nije mnogo iznenađen zbog ovako visoke pozicije Zaboka.
-Uvijek sam naglašavao da je Zabok razvijen u velikoj mjeri i da ima mnogo potencijala. Nažalost, neke prijašnje političke i izvršne vlasti to nisu prepoznale, a sada je prepoznato kad je kriza i kad je logično da je teže ulagati i raditi - rekao je Hanžek. Dodao je da osim infrastrukture i dobre prometne povezanosti, investitori prepoznaju uljudnost i dobru energiju kojom zrači gradska uprava koja svakog dočeka srdačno i s mnogo entuzijazma. -Prezentiramo se na raznim stručnim skupovima i trudimo se biti inovativni. Jasno da je to netko morao prepoznati - zaključio je Hanžek.
Zlatar Bistrica 'potukla' gradove
Među zagorskim općinama visoko se vinula Zlatar Bistrica koja se na ljestvici razvojnog potencijala nalazi na 90. mjestu, ostavivši iza sebe gradove Oroslavje, Zlatar, Pregradu, Donju Stubicu i Klanjec. Zlatar Bistrica se nalazi na prometno frekventnom cestovnom čvoru, pojačana željezničkom prugom i devedesetih godina bila je među vodećim industrijskim središtima.
Hraščina zadnja
Hraščina je najslabija na ljestvici razvojnog potencijala, a slijede je Zagorska Sela i Radoboj. Zasjela je na 543. mjesto među 556 općina i gradova na ljestvici razvojnog potencijala i zadnja jemeđu 32 jedinice lokalne samouprave u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Ova mala općina nalazi se na sjeveroistočnom dijelu županije i graniči s Varaždinskom i Zagrebačkom županijom. Nije industrijski razvijeni, a stanovništvo se pretežno bavi poljoprivredom.
- Naša općina nije zaslužila biti na zadnjem mjestu i ne priznam to istraživanje jer ne znam kojim parametrima su se vodili - komentirao je objavljenu ljestvicu razvojnog potencijala hrašćanski načelnik Branko Tukač. Istaknuo je kako prirodnih resursa poput izvorišta vode, nafte nemaju, ali su zato infrastrukturu doveli do gotove svake kuće. Asfaltirano je oko 32 kilometra ceste, vodu je dovedena dogotovog zadnjeg stanovnika– rekao je načelnik Tukač. Istaknuo je kako u općini egzistira više od 30-ak obrtnika.Plan razvoja usmjeren je na bavljenje eko poljoprivredom, seoskim turizmom u čemu značajnu ulogu ima i vinarija Vinski Vrh, a naša općina poznata je i po padu meteorita.
- Ministarstvo regionalnog razvoja prije dvije godine Hraščinu je uvrstila u srednje razvijene općine, pa nismo ispunili uvjete kod natječaja u kojem bi fondovi participirali u izgradnji projekata sa 60, a mi sa 40 posto, već je obrnuto. Ako je već tako, onda neka država pomogne općinama slabijeg razvojnog potencijala –naglasio je Tukač. Što se tiče nezaposlenosti, u Hraščini većina stanovništva radi, a na posao odlaze najviše u Varaždin i Zagreb, s obzirom da su na granici sa te dvije županije. S natalitetom se pak ne mogu pohvaliti, situacija je ista u gotovo svim zagorskim središtima.
Općina Zlatar Bistrica
Površina: 25 km2
Broj stanovnika : 2.600 stanovnika (što predstavlja 1,96% od ukupnog broja stanovnika Krapinsko-zagorske županije, odnosno 0,06% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti su 104 stanovnika/km2.
Grad Zabok je
Površina: 34 km2
Broj stanovnika; 8.994 stanovnika ( što predstavlja 6,77% od ukupnog broja stanovnika Krapinsko-zagorske županije, odnosno 0,21% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Zaboku je 265 stanovnika/km2
Općina Hrašćina
Površina; 28 km2
Broj stanovnika: 1.617 stanovnika (što predstavlja 1,22 % od ukupnog broja stanovnika Krapinsko-zagorske županije, odnosno 0,04 % od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Hrašćini je 58 stanovnika/km2.)
Svrha ljestvice nije takmičenje, već stimulacija lokalnim upravama kako bi iste počele što racionalnije iskorištavati svoje potencijale, a samim tim sve se manje oslanjati na pomoć države i stranih institucija.
RANG LJESTVICA RAZVOJNOG POTENCIJALA
Zabok (7.)
Krapina (11.)
Zlatar Bistrica (90)
Oroslavje (103)
Klanjec (108)
Krapinske Toplice (123)
Novi Golubovec (132)
Konjščina (143)
Bedekovčina(146)
Zlatar (151)
Desinić (154)
Hum na Sutli (156)
Kumrovec (158)
Sv. Križ Začretje (180)
Gornja Stubica (230)
Veliko Trgovišće (250)
Pregrada (261)
Donja Stubica (262)
Tuhelj (284)
Kraljevec na Sutli (300)
Stubičke Toplice (304)
Petrovsko (322)
Budinščina (335)
Lobor(350)
Mihovljan (361)
Marija Bistrica (362)
Đurmanec (371)
Jesenje (403)
Mače (415)
Radoboj (451)
Zagorska Sela (474)
Hraščina (543)
*brojevi u zagradi su mjesta koja su zagorski gradovi i općine zauzeli na rang ljestvici razvojnog potencijala među svim hrvatski mgradovima i općinama