Prethodni članak
Sljedeći članak

GREGUROVIĆ: 'Uvijek se može više i bolje, ali nitko ne može osporiti da je u Krapini puno tog napravljeno'

'Želja mi je urediti Trg Ljudevita Gaja i žao mi je što nije bilo više sluha u Gradskom vijeću da me se u toj ideji podrži, ali to će sigurno biti jedan od prioriteta, ako dobijem povjerenje građana u sljedećem razdoblju'


Zagorski list počeo je s objavljivanjem serijala intervjua sa zagorskim gradonačelnicima i načelnicama povodom završetka četverogodišnjeg mandata. Sve intervjue prenosit ćemo u narednim danima i na našem portalu zagorje.com

Kako se bliži završetak četverogodišnjeg mandata Zorana Gregurovića na mjestu gradonačelnika Krapine, razgovarali smo o svemu onome što je pod njegovim vodstvom učinjeno, ali i o tome čemu će još više pažnje posvetiti ukoliko mu njegovi sugrađani na predstojećim lokalnim izborima daju povjerenje za još jedan gradonačelnički mandat. 

ZL : Kakav je vaš generalni osvrt na protekli četverogodišnji mandat?

Gregurović: Tko god bi rekao da je sve bilo savršeno, lagao bi. Treba uvijek biti realan i reći da su se neke stvari mogle bolje i više, ali generalno gledajući, mislim da je u Krapini napravljeno jako puno u protekle četiri godine. Puno je stvari pokrenuto, dodatno su se proširili sadržaji i u društvenom životu, tako da, generalno gledajući, mislim da ne smijemo biti nezadovoljni. Uvijek se može više i bolje, ali puno je tog i napravljeno. To nitko ne može osporiti.

ZL :Ono što svima prvo pada u oči je da je konačno prošle godine uređeno središte grada. Je li to bio vaš glavni, strateški projekt?

Gregurović: Uređenje stare gradske jezgre je projekt koji se godinama povlačio kao tema. Da li nije bilo novaca, da li nije bilo hrabrosti da se u jedan takav projekt krene, to ne bih komentirao, ali uistinu je to jedna od najvažnijih stvari koje su u ove protekle četiri godine napravljene. Zamijenjena je kompletna podzemna infrastruktura u centru grada, na dionici koja je duga kilometar i pol. Zamijenjena je vodovodna mreža, oborinska i fekalna odvodnja, zamijenjen je niskotlačni i srednjetlačni plinovod, postavljena je DTK kanalizacija, odnosno optika za brzi internet i postavljene su cijevi kako bi se i električna mreža mogla spustiti ispod zemlje, kako više ne bi imali ovo 'paukovu mrežu' po zraku. To je, naravno, bio preduvjet za sljedeći korak, a to je bilo površinsko uređenje ili šminkanje centra grada.

ZL: Kad već pričamo o uređenju stare gradske jezgre, ima još dosta fasada koje su u lošem stanju, a u vlasništvu su ili privatnika ili nekih institucija. Može li i kako Grad utjecati da se krene u obnovu tih fasada?

Gregurović: Mi smo do sad uložili dobar dio novaca na uređenje zgrade Palasa na lokalitetu Stari grad, gdje je napravljen veliki posao s obzirom na sve pukotine koje su bile na temeljima zgrade i zbog kojih je bila narušena kompletna statika Starog grada. Taj dio je riješen, temelji su sanirani, a zamijenjena je i fasada i krovište. Što se tiče vašeg pitanja, ove godine smo u proračun stavili i sufinanciranje obnove pročelja na privatnim zgradama u staroj gradskoj jezgri, novac je osiguran u proračunu i natječaj će biti raspisan odmah nakon što prođu ovi lokalni izbori. Tako da će se privatni vlasnici moći javiti za dobivanje sredstava, odnosno za sufinanciranje od strane Grada obnove pročelja svojih zgrada. Inače, u tijeku ovih radova koji su bili u centru, Grad Krapina je sufinancirao Krapinsko – zagorskoj županiji obnovu Županijske palače i sad stvarno i ta zgrada izgleda onako kako bi trebala izgledati.

ZL : Što je s komunalnom infrastrukturom izvan samog centra grada, odnosno, po gradskim naseljima?

Gregurović: Grad u svojoj ingerenciji ima 230 kilometara cesta koje treba održavati. Kroz sve četiri godine asfaltirale su se, sanirale i modernizirale brojne nerazvrstane ceste i to bi uistinu bio prevelik popis da sad sve nabrajamo što se napravilo. Građeni su i nogostupi i u tome nismo zakinuli ni jedan mjesni odbor, tako da se radilo na području cijelog grada, u svim mjesnim odborima. No, naravno da ljudi najviše primjećuju ono što se radi u centru grada. Tako je i sada, kad se obnavljaju mostovi u Krapini. Naime, nakon što se Hrvatskim cestama dogodila havarija na Zagorskoj magistrali, kod Podgore, kad se urušio most, postali smo svjesni da moramo hitno rješavati svoje probleme s mostovima koji su stari i više od sto godina. Tako su u tijeku radovi na rekonstrukciji i sanaciji mosta na Trgu Ljudevita Gaja kod Svetog Ivana, zatim mosta kod Kotke, koji će se i proširiti, a također, saniran je i Wochlov most u Ulici Matije Gupca. Kao što znate, izgrađen je i novi most preko Krapinčice, koji spaja Ulicu Frana Galovića i Ulicu dr. Franje Tuđmana kod Lidla, koji je i sufinancirao izgradnju tog mosta s 1,6 milijuna kuna. Dakle, sanacija tih mostova u centru polako se privodi kraju, a sad je u tijeku pregled mostova na ostalom gradskom području, što se tiče i manjih mostova preko nekih potoka, ali i većih mostova, kao što je onaj u Lepajcima preko Krapinčice, koji će se sljedeće godine trebati također sanirati i proširiti.

ZL : Osim tih komunalnih investicija, koje ostale projekte biste izdvojili kao posebno važne, a koje ste odradili i realizirali u dosadašnjem mandatu?

Gregurović: Možda to nisu najveći projekti i financijski najzahtjevniji, ali su meni osobno najdraži, jer mi je to bila velika želja, da se urede dječja igrališta u svim naseljima na području grada. Najveći dio naselja je sad pokriven dječjim igralištima, gdje su ili izgrađena nova, ili su nadopunjena postojeća, ili su zamijenjene stare i dotrajale sprave i sad nam je ostalo za urediti još igrališta na Tkalcima, u Žutnici i Gornjoj Pačetini, koja su jedna od rijetkih naselja koja još nemaju dječja igrališta. Isto tako, novim asfaltnim slojem presvučena su sportska igrališta kod Osnovne škole Ljudevita Gaja, U ulici Zrinskih Frankopana, a posebno bih želio istaknuti i novo školsko sportsko igralište s dječjim igralištem uz Područnu školu 'Škarićevo' gdje djeca nisu imala ništa od takvih sadržaja. Važno je istaknuti i da je 2013. godine sportsko-rekreacioni centar u Podgori izgledao oronulo, uništeno i devastirano pa se krenulo u njegovo uređivanje, u što su se uključile i udruge i sportski klubovi, a posebno tu moram istaknuti sportsku udrugu STRAHA, koja je odradila najveći dio posla na rukometnom igralištu, a Grad je pomogao s asfaltiranjem tog igrališta. Uredilo se tamo dosta toga, a želja nam je sad urediti do kraja i tamošnje objekte i postaviti umjetnu travu na pomoćnom igralištu.

ZL: Kakva je situacija s proračunom, je li i vas pogodila porezna reforma?

Gregurović: Proračun za 2017. planiran je na razini od oko 45 milijuna kuna, s time da su od prošle godine u taj proračun uvršteni i svi proračunski korisnici. Ono što moram posebno istaknuti je da ni jednu od ove četiri godine Grad nije završio u minusu, nego smo svake godine imali plus, koji se prenosio i bio raspoloživ za korištenje u idućoj godini. Naš najznačajniji prihod je prihod od poreza na dohodak, a ti prihodi su nam u 2013. godini bili 17,9 milijuna kuna, dok smo prošlu godinu završili s prihodima od 19,9 milijuna kuna po istoj osnovi. Tu se jasno vidi kretanje i gospodarstva, i broja zaposlenih na području grada, a da nije bilo one nesretne porezne reforme 2015. godine ti prihodi bi bili negdje oko 21 milijun kuna. U prilog tome govore i svi relevantni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, gdje se vidi da je u njihovoj evidenciji oko petstotinjak manje nezaposlenih, a isto tako je vidljivo iz podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da je od 2013. godine do danas na području grada Krapine, kod poslodavaca koji imaju sjedište na području grada Krapine, 500 više zaposlenih. Također, konstantno se vidi porast broja zaposlenih građana koji imaju prebivalište na području grada Krapine. Dakle, svi podaci govore u prilog tome da se gospodarstvo oporavlja i da ide na bolje.

ZL: Te brojke pokazuju samo da obrtnici i poduzetnici dobro rade i zapošljavaju više ljudi. Na koji način je Grad pridonio tome?

Gregurović: Naravno, ja u prvom redu moram zahvaliti svim obrtnicima, poduzetnicima i gospodarstvenicima, jer da nema njih, sigurno taj broj zaposlenih ne bi rastao. Mi smo s naše strane smanjili jediničnu cijenu za obračun komunalnog doprinosa na pola, a na preostalu polovicu se može dobiti još 80 posto popusta, ako se ispune određeni uvjeti. Isto tako, osigurane su i dodatne pogodnosti što se tiče komunalne naknade, ali i drugih gradskih poreza za sve koji idu graditi nove hale. Moram istaknuti da je u gospodarskoj zoni Krapina Nova – Zapad niknulo nekoliko novih hala, prošireno je nekoliko hala u gospodarskoj zoni Krapina – Jug, trenutno je u izgradnji jedna tvornica za proizvodnju gipsanih ploča, a u tijeku je i nekoliko zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola za još nekoliko hala, što jasne ukazuje na pozitivan trend kretanja gospodarstva na području grada Krapine.

ZL: I za sam kraj ovog razgovora, čemu biste, ukoliko osvojite još jedan mandat, htjeli posvetiti više pažnje nego što ste to uspjeli u ovom mandatu?

Gregurović: Krapinu planiramo dodatno razvijati u turističkom smislu. Mi smo kroz gradski proračun sufinancirali otvaranje smještajnih kapaciteta na području grada Krapine i mi smo 2013. imali pedesetak kreveta, a danas ih imamo 140, imali smo prije četiri godine 4 tisuća noćenja, a danas imamo 9,5 tisuća noćenja. To možda nisu velike brojke, ali to povećanje nas raduje. Naravno, osim Muzeja krapinskih neandertalaca, počeli smo razvijati i promovirati i druge turističke atrakcije. U pripremi je nekoliko pješačkih staza, u pripremi je projekt Trail staze po Strahinjčici jer smatram da nije dovoljan samo Muzej, nego treba privući posjetitelje i na planinarenje, biciklizam i druge sadržaje, a onda će i Muzej biti dodatna vrijednost. Dakle, turizam je ono čemu ćemo posvetiti više pažnje. A isto tako, želja mi je urediti Trg Ljudevita Gaja i žao mi je što nije bilo više sluha u Gradskom vijeću da me se u toj ideji podrži, ali to će sigurno biti jedan od prioriteta, ako dobijem povjerenje građana u sljedećem razdoblju.


Još članaka iz "Krapina"

Facebook