Prethodni članak
Sljedeći članak

Hrvatsko zagorje kolijevka je svjetskih vina

Zagorska belina (koju još nazivaju i začretska i smudna belina) roditelj je, majka osamdeset svjetskih sorata. Križanjem s pinotom nastao je chardonnay, a u Njemačkoj s tramincem i divljom lozom rajnski rizling! Belina (koja je bila poznata kao Qouais blanc i Heinisch weiss), pinot i traminac tri su najstarije sorte na svijetu.


Upoznati Hrvatsku, naša svijetu nepoznata vina i vinogorja bio je povod za posjet skupine novinara koji se bave
enološkim temama ili su i u vinskom biznisu. Njih 11, od Slovenije do SAD-a, u tri su dana obišli Zelinu, Hrvatsko zagorje, Međimurje i Moslavinu gdje su kušali brojne domaće sorte, a stručnu ekskurziju organizirao je Međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb vino.com koji je u subotu završen u hotelu Esplanade.

Uz posjet vinarijama i degustacije, čuli su i jednu veliku vijest. Zagorska belina (koju još nazivaju i začretska i smudna belina) roditelj je, majka osamdeset svjetskih sorata. Križanjem s pinotom nastao je chardonnay, a u Njemačkoj s tramincem i divljom lozom rajnski rizling! Belina (koja je bila poznata kao Qouais blanc i Heinisch weiss), pinot i traminac tri su najstarije sorte na svijetu. Iz nje je nastao i moslavac/furmint te rijetka sorta sokol koja se sada ponovno umnožava u Zagorju i od koje su klanječki vinari spravili zanimljivo, zajedničko vino.

Rezultati su to znanstvenih istraživanja, koja su novinarima predstavili profesori s Agronomskog fakulteta Maletić i Preiner.

Strani su novinari kušali prigorska vina u Ljubekovu gaju u Sv. I. Zelini, potom zagorsko prvo u Vinskom vrhu, a onda i u Klanjcu i na Vuglec bregu iznad Krapinskih Toplica, međimurska u dvorcu Terbotz i toplicama Sv. Martin, moslavačka (škrlet!) kod Kašnera. Za sve njih i ta područja i vina bila su potpuna nepoznanica, čak i za Slovenca

Dragu Bulca koji kaže da je te krajeve vidio prvi put, iako je tako blizu. Najveće su mu ugodno iznenađenje Zelina i Međimurje; tamo su dobre mogućnosti da se, uz stručno usavršavanje, rade velika vina. Ali upozorava i da su nam vina skupa i da se vinari moraju pripremiti za ulazak u EU i svjetsku konkurenciju.

Ranije brati grožđe

Cristina Alcala iz Madrida (koja vina kuša i za Decanter) prvi je put bila u Hrvatskoj, za naša je vina znala tek iz
knjiga i članaka. Rekla je da su bijela vina vrlo zanimljiva i različita od drugih, a dopao joj se i autohtoni pušipel.

Rus Vladimir Tsapelik upozorio je da su neka vina prealkoholna i da bi se grožđe trebalo brati ranije. Vina su izraženih aromama, čista, ali je problem sa strukturom; područje je dobrog potencijala, ali bi vina trebala biti mineralnija. Kaže i da su ljudi divni, a kao i svi ostali ističe i u našoj vinskoj javnosti slabo poznatog Nenada Posavca iz Klanjca, kojem proriče da će uskoro postati – lider.

I Zoltan Gyorrffy iz Mađarske prvi je put u tim vinogorjima, veli da će se vratiti, ostala naša područja bolje poznaje i zna dosta naših autohtonih sorti. Uočava da je puno malih proizvođača, da se trude oko kvalitete, imaju osobnosti.

Čeh Marian Martin (koji je i sam vinar) impresioniran je regijom, voli brda, iznenađen je malim vinogradima od četvrt hektara i vikendicama uz njih. Mnogi su vinogradi vrlo strmi, kao uz Moselu. Za vina kaže da su vrlo slična, podsjećaju ga na štajerska.

Kušane brojne sorte

Kušane su brojne sorte, internacionalne i domorodna, znatno više bijelih nego crnih, također od pjenušaca do najviših predikata, pri čemu su se posebno isticali Bodrenovi, s brojnim međunarodnim priznanjima, ekološka i biodinamička vina (Čegec, Bolfan).

Ugodno iznenađenje bio je pjenušac od kraljevine, strancima neznane sorte, obitelji Puhelek, posebno se njime oduševio veliki vinski znalac Amerikanac Darrel Joseph (kojem su inače preci sa – Žumberka).

Posvuda je doček bio vrlo srdačan, najbolji ugođaj očito je priredio Boris Vuglec s ekipom na svom atraktivnom imanju na Vuglec bregu, počam već od jako dobrih pjenušaca dobrodošlice.

U Zelini su vina izlagali vinari i vinarije Kos-Jurišić, Smrndić, Puhelek Purek, Ž. Kos, Jarec-Kure, Čegec i Ljubekov gaj; u Zagorju Vinski vrh, Šafran, Mežnarić, Kruhek, Posavec, Petrišić, Jambrešić, Sever, Vuglec breg, Bodren, Petrač; u Međimurju je upriličena stručna degustacija vina Cmrečnjaka, Dvanajščak-Kozola, Lovreca, Belovića, Končića i Štampara, potom i ostalih, a guštalo se i u Jakopićevoj vinoteci.

Inozemni novinari posjetili su i Kumrovec i Muzej krapinskih neandertalaca.

Večernji list / Zagorje.com

Još članaka iz "Hrašćina"

Facebook