Prijevare putem Interneta, odnosno, kibernetički napadi, u znatnom su porastu. Tijekom 2023. godine policija je na području Republike Hrvatske otkrila i kazneno prijavila ukupno 1.688 kibernetičkih napada, a godinu ranije 1.540 kibernetičkih napada. Riječ je o, kako se to službeno naziva, kaznenim djelima protiv računalnih sustava, programa i podataka. Vrlo često u policijskim izvješćima čitamo da i Zagorke i Zagorci prijavljuju policiji da su prevareni putem Interneta, a vrlo je izvjesno i da je takvih slučajeva i više nego što nam je poznato.

No, kad su u pitanju službeni podaci PU krapinsko – zagorske, u Zagorju je u protekle dvije godine zabilježen 81 slučaj kibernetičkog napada, a u njima su 81 Zagorka i Zagorec ostali sveukupno bez gotovo 700 tisuća eura.

Najveći broj kibernetičkih napada, oko 90 posto, predstavljaju različiti oblici računalnih prijevara, a na nivou čitave Republike Hrvatske nije u porastu samo njihov broj, nego znatno rastu i iznosi materijalnih šteta koje su njima počinjene.

„Osim spomenutih negativnih trendova povećanja broja kaznenih djela i velikih materijalnih šteta, suočavamo se i s ozbiljnim problemom nedostupnosti počinitelja ovih djela, koji se često nalaze izvan granica EU, u zemljama s kojima nemamo optimalnu policijsku suradnju. Zbog toga, otuđena sredstva i sami počinitelji često ostaju izvan dosega pravosudnih tijela”, pojašnjavaju iz policije razloge zbog kojih su kibernetički napadi nešto čemu i u prevenciji posvećuju posebnu pažnju.

Pokradeni prodavatelji

Iako su građani, kao i tvrtke, sve oprezniji, 'kibernetičko podzemlje' sve je sofisticiranije i internetski kriminalci su sve lukaviji. Od Policijske uprave krapinsko – zagorske doznali smo koji 'modus operandi' u zadnje vrijeme najčešće koriste prevaranti koji vrebaju na Internetu.

„Najčešće prijevare putem interneta s kojima se susrećemo u posljednje vrijeme su prijevare putem internetskih oglasnika gdje oštećene osobe objavljuju prodaju nekog artikla te im se zatim javljaju počinitelji, najčešće putem mobilnih aplikacija i upućuju na to da su uplatili novac i da artikl pošalju putem „kurira“ odnosno dostavne službe. U razgovoru dostavljaju poveznicu koja vodi na lažnu, phishing stranicu dostavne službe u kojoj oštećeni upisuju podatke svoje kartice kao što je broj kartice, ime i prezime, datum isteka kartice i kontrolni broj, misleći kako je sve to potrebno da bi zaprimili novac nakon čega se vrše transakcije s njihovih bankovnih računa. Tijekom proteklih godina zaprimili smo više prijava takvog modaliteta te možemo izdvojiti kako je tijekom ožujka 2023. godine, prijavio hrvatski državljanin srednje životne dobi kako je na Internet oglasniku objavio oglas o prodaji električnog romobila, nakon čega ga je preko internetske aplikacije kontaktirala nepoznata osoba i poslala mu poveznicu internetske stranice s uputama, gdje je otvorio link te upisao svoje osobne podatke, broj tekućeg računa i CVC broj, nakon čega mu je s bankarskog računa skinut novčani iznos od nekoliko stotina eura”, rekli su nam u PU krapinsko – zagorskoj.

Pokradeni kupci

No, kako napominju, nisu samo građani koji nešto prodaju na meti lopova. Vrlo često ugroženi su i lakovjerni kupci, a zagorski policajci naveli su nam samo jedan od brojnih primjera.

„Policijska uprava krapinsko-zagorska je u prosincu 2023. godine zaprimila prijavu hrvatskog državljanina mlađe životne dobi kojem je s bankovnog računa skinut novac. Naime, na Internet oglasniku pronašao je oglas o prodaji mobilnog uređaja i putem internetske aplikacije dogovorio kupnju uređaja s nepoznatom osobom. Nakon toga mu je ta osoba, s kojom je ostvario dogovor, poslala internetsku poveznicu u koju je nakon otvaranja upisao svoje osobne podatke, broj bankovne kartice i CVC broj. Nakon što je upisao svoje podatke u poveznicu, s računa mu je u nekoliko navrata skinut novčani iznos od nekoliko stotina eura”, navela je policija te dodala kako je isto česta prijevara putem lažnih internet trgovina, gdje građani pronalaze stranice koje služe u phishing kampanji i koje sadrže proizvode, najčešće odjeće i obuće, po znatno sniženoj cijeni.

Na taj način, pojašnjavaju nam policajci, prevaranti privuku oštećene osobe koje, u zabludi da naručuju i plaćaju takve znatno snižene proizvode, upisuju svoje osobne podatke kao i podatke svoje bankovne kartice poput broja kartice, datuma isteka i kontrolnog broja, da bi se zatim vršile transakcije s njihovih bankovnih računa.

 

SMS koji lovu odnosi

Također, jedna od najnovijih oblika prijevara, kažu nam iz PU krapinsko – zagorske, stiže putem SMS-a.

„U posljednjih nekoliko mjeseci također se pojavljuje internet prijevara u kojoj oštećeni zaprimaju SMS poruke sadržaja kako moraju ažurirati podatke o svojoj adresi kako bi mogli zaprimiti paket. U takvoj SMS poruci se također nalazi poveznica koja vodi na lažnu, phishing stranicu na kojoj oštećeni, smatrajući da plaćaju naknadu za ažuriranje adrese, upisuju svoje osobne podatke kao i podatke kartice poput broja kartice, datuma isteka i kontrolnog broja, da bi se zatim vršile transakcije s njihovih bankovnih računa. Prijevara takvog modaliteta prijavljeno je i Policijskoj upravi krapinsko-zagorskoj i to u više slučajeva, a možemo izdvojiti dvije koje su se dogodile u siječnju ove godine. Tako je hrvatska državljanka mlađe životne dobi prijavila kako je preko Internet trgovine naručivala raznu robu, a nakon što izvršila narudžbu, zaprimila je na svoj mobilni telefon SMS poruku s poveznicom u koju je nakon otvaranja upisala svoje osobne podatke, uplatila iznos za dostavu paketa te joj je nakon upisa podataka u poveznicu s bankovnog računa skinut novčani iznos od oko 900 eura. Isto tako, prijavila je hrvatska državljanka mlađe životne dobi kako je preko Internet trgovine naručila odjevni predmet, potom preko SMS dobila internetsku poveznicu u koju je nakon otvaranja upisala svoje osobne podatke, uplatila iznos za dostavu paketa te joj je nakon upisa podataka u poveznicu s bankovnog računa skinut novčani iznos od oko 500 eura”, navode iz PU krapinsko – zagorske.

Ljubavne poruke

Nadalje, kažu nam i kako su vrlo česte i takozvane romantične prijevare.

„Prevaranti ciljaju potencijalne žrtve na online stranicama za upoznavanje, ali koriste i društvene mreže i e-poštu kako bi uspostavili kontakt. Tako je prošle godine hrvatska državljanka starije životne dobi prijavila kako je prevarena putem društvene mreže i to na način da je u razdoblju od nekoliko mjeseci 2023. godine putem društvene mreže u više navrata stupila u kontakt s nepoznatom osobom i razmjenjivala ljubavne poruke. Nepoznata osoba navela je ženu da uplati novac na njegov račun kako bi joj nakon toga poslao paket s dokumentima i novcima. Oštećena je po dogovoru uplatila novčani iznos od više tisuća eura nepoznatoj osobi na račun, dok nakon toga paket nije zaprimila niti joj je vraćen novac.”, ispričali su nam zagorski policajci.

Projekt MUP-a

Počinitelji takvih internet prijevara najčešće se nalaze van Republike Hrvatske i to najčešće s drugih kontinenata što znatno otežava kriminalističko istraživanje s obzirom na to da je za dobivanje podataka najčešće potrebna međunarodna pravna pomoć. Iako su kaznena djela Internet prijevara u stalnom porastu, stvarna brojka je vjerojatno i veća s obzirom na to kako pojedine oštećene osobe ne prijavljuju kazneno djelo iz raznih razloga poput srama ili neznatne financijske štete.

Upravo zbog svega toga, radi povećanja kibernetičke sigurnosti na području RH , Ministarstvo unutarnjih poslova provodi projekt „Jačanje kapaciteta policije za suzbijanje kibernetičkog kriminaliteta“, kojeg u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti financira Europska unija. Kako su nam objasnili u PU krapinsko – zagorskoj, cilj Projekta je jačanje kapaciteta policije za borbu protiv kibernetičkog kriminaliteta i povećanje otpornosti građana i poslovnih subjekata na kibernetičke prijetnje.

Web-heroj

Edukacija i informiranje građana provodi se kroz preventivnu kampanju naziva „Web Heroj“, koju provodi Ravnateljstvo policije i policijske uprave. „Ulovi lika s weba koji tvoje € vreba“ moto je kampanje, a istom se nastoji povećati otpornost građana i poslovnih subjekata na kibernetičke prijetnje kako bi ih se osnažilo u prepoznavanju potencijalno opisanih situacija kao i modaliteta kako se od njih zaštiti.

U sklopu kampanje izrađena je i web stranica www.webheroj.hr, koja je zamišljena kao osnovna platforma za informiranje i edukaciju o modalitetima kibernetičkog kriminaliteta te mogućim oblicima samozaštite te su uz nju, izrađeni radio i tv spotovi, brošura i letak, te drugi promotivni materijali s logom kampanje.

„Policijska uprava krapinsko-zagorske već deset godina provodi preventivnu aktivnost Sigurno na mobitelu i internetu usmjerenu na edukaciju djece i njihovih roditelji, kao i ostalih građana o primjerenom i sigurnom korištenju suvremenih tehnologija i interneta, prvenstveno u dijelu zaštite osobnih podataka, prevencije vršnjačkog nasilja te prevencije izvršenja kaznenih djela zlouporabom interneta.”, podsjećaju iz PU krapinsko – zagorske.

Policija je stoga objavila i niz savjeta kako se zaštititi od internetskih prijevara, a možete ih pročitati na njihovoj stranici WEB HEROJ klikom na link OVDJE.