U povodu obilježavanja dvadesetogodišnjice djelovanja pokreta Zdravih gradova u Hrvatskoj  županica Sonja Borovčak primila je u Zagrebu priznanje za osvojeno drugo mjesto u natjecanju Lige zdravih gradova/županija.

Nakon Istarske koja je zauzela prvo, Krapinsko - zagorska županija zajedno s Primorsko - goranskom županijom dijeli drugo među županijama, dok je treće mjesto pripalo Međimurskoj županiji.

Prema obrazloženju Hrvatske mreže zdravih gradova Istarska županija, Pobjednica Lige zdravih županija Hrvatske 2008. godine pokazuje kako je to županijski tim za zdravlje  dobri duh stanovnika Istarske županije,  Krapinsko-zagorska županija pokazuje kako kvalitetna uprava i politika mogu dati dobre rezultate, Primorsko-goranska županija kako se iz zelenog u plavo može stvoriti  svijet u kojem se živi zdravo, a  Međimurska pokazuje  kako se to bukvalno pokreće ljude. Gradovi i županije članovi Hrvatske mreže zdravih gradova sami su odabrali kriterije uspješnosti po kojima će se nadmetati.

Svaki je grad ili županija, sudionik Lige, trebao predočiti postignute rezultate u pet područja.

Demonstrirati visoku razinu postojanja političke podrške projektu Zdravi grad (županija) u smislu praktičnog, a ne samo deklarativnog prepoznavanja zdravlja kao vrijednosti grada.

Dokazati da je u stanju osigurati organizacijske i financijske resurse za provođenje projekta te o njegovom provođenju redovito i transparentno obavještavati vlastitu sredinu i hrvatsku javnost.

Dokumentirati postojanje dokumenata i politike „razvoja zdravlja“ te aktivnosti iz kojih se vidi da se usvojena politika zdravlja prevodi u djelovanje.

Demonstrirati sposobnost učenja i usvajanja „tehnologije“ zdravog grada (županije) te dokazati spremnost na suradnju i sposobnost suradnje s drugima.


Krapinsko-zagorska županija prepoznala je važnost lokalnog planiranja zadovoljavanja socio-zdravstvenih potreba stanovništva, te vrijednost i značaj zdravlja kao potencijala za razvoj županije.

Kao javno-zdravstveni prioriteti u našoj županiji su utvrđeni  zdravstveno nekontrolirana voda za piće, visok postotak konzumenata alkoholnih pića kod srednjoškolske i osnovnoškolske populacije, depopulacija (smanjen prirast stanovništva), prevencija bolesti cirkulacijskog sustava i neadekvatna skrb o starijim osobama.

Navedeni prioriteti utvrđeni su kao rezultat suradnje struke i građana, uvažavajući demografske i javno-zdravstvene pokazatelje, ali i potrebe građana do kojih se došlo istraživanjem.